Popularna znanost
Egzoplaneti oko crvenih patuljaka
Crveni patuljci su hladni, tamni i uobičajeni. Oni su najmanje i najdugovječnije zvijezde koje izgaraju vodik i čine gotovo tri četvrtine objekata u našoj galaksiji Mliječni put. Također su često dom malim egzoplanetima. Nova studija podijelila je ove planete u tri kategorije – stjenovite, plinovite i vodene – i iznenađujuće je da bi sve tri mogle biti potencijalno nastanjive.
Smatralo se da postoje dvije glavne vrste malih egzoplaneta: kamene s tankom vodikovo-helijevom atmosferom i plinovite s gustom atmosferom.
Crveni patuljci (donja slika) imaju nastanjive zone (zelene) mnogo bliže matičnoj zvijezdi od toplijih, većih zvijezda. Slika: NASA/Misija Kepler/Dana Berry
U ovoj su studiji istraživači koristili vrijednosti radijusa i masa 34 egzoplaneta koje je otkrio TESS – Transiting Exoplanet Survey Satellite – i otkrili da se uklapaju u tri, umjesto u dvije očekivane kategorije: kamene, plinovite i vodene. Autori sugeriraju da su ti planeti formirani kao ledeni planeti dalje od zvijezde, ali su tijekom vremena migrirali prema zvijezdi, što je, prema Johanni Teske, s Carnegie instituta za znanost i autorici rada, "važno za spajanje složene zagonetke nastanka i evolucije malih planeta.”
TESS je misija koja nastoji identificirati egzoplanete oko najsjajnijih patuljastih zvijezda. Slika: NASA
Posljednja kategorija – „vodeni egzoplaneti“ - posebno je uzbudljiva zbog potencijala za pronalazak života budući da predviđene gustoće ove skupine sugeriraju kako su vjerojatno sastavljeni od stijena i vode u omjeru 50-50 %. "Iako je prisutnost malih vodenih egzoplaneta posebno primamljiva, sve tri vrste planeta oko crvenih patuljaka mogle bi imati potencijalno nastanjive uvjete za život", kaže Johanna Teske. Ti će egzoplaneti biti dobre mete za naknadna promatranja tehnikom transmisijske spektroskopije, koja traga za kemijskim potpisima života u egzoplanetarnim atmosferama.
Ipak, nemojte zadržavati dah dok čekate da se pronađe život u drugom solarnom sustavu, jer kemijski potpisi nisu konačan dokaz života!
Članak objavljen na stranici Cosmos Magazine.
