Popularna znanost

Teorije urote, zašto su toliko primamljive?

27.07.2022.

autor: Redakcijski članak

Ravna zemlja, kontrola misli i širenje Covid 19 virusa putem 5G mreže, širenje opasnih reagensa putem tragova letenja, ljudi nikada nisu bili na Mjesecu, HAARP program služi za kontrolu vremenskih prilika,… listu bi mogli nastaviti unedogled. Gotovo da nema teme koja nema i svoju urotničku verziju. Vjernici će redovito odbaciti sve dokaze koji opovrgavaju njihove teorije urota, odbaciti sve znanstvene činjenice i očigledne, gotovo aksiomatske protudokaze, spremni i životom braniti svoja uvjerenja.

 

Što su to teorije urota i zašto su toliko raširene?

 

"Teorija urote je uvjerenje da su se dva ili više aktera u tajnosti koordinirali kako bi postigli neki cilj i da je razotkrivanje te urote od javnog interesa", kaže Karen Douglas, profesorica socijalne psihologije na Sveučilištu Kent u Velikoj Britaniji.

 

Ljudi su znatiželjni i žele sve razumjeti, svemu dati objašnjenje i razlog. U prošlosti znanost nije mogla objasniti mnoge fenomene s kojima su se ljudi susretali pa je najlakši i najučinkovitiji odgovor na neodgovoreno pitanje bio pripisivanje zasluge nadnaravnim bićima ili sveznajućim višim silama. Danas znanost može dati odgovore na mnoga pitanja, objasniti mnoge fenomene koji su nekoć zbunjivali ljude i više nego ikada prije imamo kapacitete razumjeti svijet u kojem živimo.

 

Imajući to na umu, zašto ljudi vjeruju u teorije urota, čak i kada postoji mnoštvo dokaza koji pokazuju da su netočne?

 

"U svojoj srži, teorija urote je uvjerenje da postoji mala grupa ljudi u sjeni koji kontroliraju sve na svijetu. Zbog toga dobivamo teorije urota o klimatskim promjenama kao 'prevari': to je zato što teoretičari urota vjeruju kako nas ova opaka skupina želi kontrolirati", rekao je za magazin Live Science Hugo Drochon, profesor političke teorije na Sveučilištu Nottingham u Velikoj Britaniji.

 

Zbog čega netko — ili grupa ljudi — nepokolebljivo prihvaća laži i dozvoljava organizacijama prikrivenih izvrtača istine da ih namjerno obmanjuje?

 

Teorije urote "počinju tako što pokušavamo razumjeti složene događaje", kaže Daniel Jolley, profesor socijalne psihologije na Sveučilištu Nottingham. "Teorije urote vjerojatno nude jednostavna rješenja za složene probleme."

 

Profesorica Karen Douglas sugerira da takve predodžbe često cvjetaju kada ljudi trebaju odgovore u vremenima stresa. "Teorije urota obično se pojavljuju kada se dogode važne stvari koje ljudi žele shvatiti", rekla je. "Obično se javljaju u kriznim vremenima kada se ljudi osjećaju zabrinuti i ugroženi. One rastu i napreduju u uvjetima nesigurnosti." Dodaje da je "teško tvrditi da su sve teorije urota zlonamjerne" te da teorije urota najčešće dolaze od ljudi koji pokušavaju pronaći smisao u teškim situacijama.

 

 

"Jedinstveni sastojci" potiču širenje teorija urota

"Da bi postigla popularnost i dugovječnost, teorija urote zahtijeva spajanje nekih jedinstvenih sastojaka. Događaj ili sveobuhvatno pitanje mora biti značajno, urotnici moraju biti realistični, tj. čvrsto formirana grupa, a tlo mora biti plodno," kaže profesor Daniel Jolley. Teorija urote se, naprosto, mora izravno dopasti ljudima koji će biti voljni povjerovati u nju, točno u trenutku kada je najvjerojatnije da će u nju povjerovati, i mora postojati grupa ili organizacija koju treba okriviti. "Uzmimo COVID-19 kao primjer", objašnjava Jolley. "To je značajan događaj koji ljudi pokušavaju razumjeti. Tlo je bilo plodno jer je COVID izazvao osjećaje neizvjesnosti i tjeskobe. Ti su aspekti omogućili rast i napredovanje teorije urote."

 

Jedna od teorija urote tvrdi kako se pomoću 5 G mreže mogu širiti virusi COVID-a 19. Fotografija telecoms.com

 

Jolley primjećuje kako teorija urote o navodnom štetnom utjecaju 5G-a na ljudsko zdravlje postoji već neko vrijeme, ali je tek 2020. otišla od "marginalnog do uvriježenog uvjerenja kada je narativ primijenjen na COVID-19“. Prema Jolleyju, ovo je savršen primjer teorije urote koja postoji već neko vrijeme, ali može cvjetati samo kada se ljudi osjećaju ranjivima i spremni su vjerovati u nešto što bi inače odbacili kao totalnu besmislicu.

 

U svom članku iz travnja 2020.The New York Times piše kako su neutemeljene teorije o 5G i COVID-u izazvale više od sto incidenata uključujući i spaljivanje bežičnog tornja u Birminghamu.

 

Sumnja je temelj svake znanosti, no što čini razliku između skeptika i teoretičara urote?

 

"Svi ponekad možemo biti malo paranoični, pogotovo ako smo potišteni ili se osjećamo pomalo ranjivo. To je dio ljudske prirode", kaže Drochon. "Ali ono po čemu se teoretičari urota razlikuju od skeptika je u tome što nikakva količina novih informacija neće osporiti njihovo temeljno uvjerenje. Jeste li ikada pokušali uvjeriti teoretičara urote da 11. rujna nije bio uključen netko iznutra?"

 

 

Pristranosti potvrda i eho komore

Što je to toliko privlačno u vjerovanju u nešto što se čini nevjerojatnim i nemogućim, čak i pred proturječnim dokazima? Zašto ludi nasjedaju i drže se teorije urota?

 

"Želimo imati osjećaj kontrole, sigurnost i bliskost s onima koji su nam slični, a teorija urote to može omogućiti", tvrdi Jolley.

 

Istraživanja pokazuju kako 65 % ljudi sebe smatra nadprosječno inteligentnima, a što istraživači pripisuju ljudskoj "sklonosti precjenjivanja vlastitih kognitivnih sposobnosti". Ovaj nedostatak samosvijesti, kao i pristranost potvrde te izloženost eho komorama, također bi mogli igrati ulogu, predlaže Jolley. Eho komora je okruženje u kojem se osoba susreće samo s uvjerenjima ili mišljenjima koja se poklapaju s njezinima, tako da se njezini postojeći stavovi učvršćuju, a alternativne ideje ne dolaze u obzir.

 

"Jednom formirano uvjerenje, ljudi žarko žele braniti", kaže Jolley. "Voljni su progutati sadržaj koji podupire to uvjerenje i nastojati diskreditirati informacije koje ga ne podržavaju."

 

Postoje li određene skupine ljudi koje su sklonije vjerovanju u teorije urote? Ili smo svi u opasnosti da postanemo nepokolebljivi zagovornici nečuvenih hipoteza?

 

"Teoretičare urota možete naći u svim slojevima društva, ali postoje neki koji su osjetljiviji", tvrdi Drochon. "Radi se o isključenosti ili osjećaju isključenosti; možda neimanju posla ili samačkom životu, na primjer", dodao je. "Ponekad kažemo da su religiozni ljudi skloniji vjerovanju u teorije urota jer imaju manihejski pogled na svijet — dobro protiv zla — ali to je puno kompliciranije", kaže Drochon. "Često se radi o položaju manjine, pa ako ste visoko religiozni u sekulariziranom svijetu vjerojatnije je da ćete vjerovati u teorije urota, ali ako ste tvrdi ateist u religioznom svijetu, također ćete biti osjetljivi."

 

Prema Douglasu, svi mi imamo potencijal da pokleknemo teorijama urota ako su uvjeti dobri.

 

"Istraživanja sugeriraju da ljude privlače teorije urota kada su jedna ili više psiholoških potreba neispunjene", tvrdi Douglas. "Prva od ovih potreba je epistemička — povezana s potrebom da se zna istina i da se ima jasnoća i sigurnost. Druga je egzistencijalna, a odnosi se na potrebu da se osjećamo sigurno i da imamo određenu kontrolu nad stvarima koje se događaju. Treća je društvena, povezana s potrebom da zadržimo svoje samopoštovanje i osjećamo se pozitivno prema skupinama kojima pripadamo."

 

Zbog toga nitko nije u potpunosti imun na privlačnost teorije urota, zaključuje Douglas. "Svatko može postati žrtva teorija urota ako ima psihološke potrebe koje nisu zadovoljene u određenom trenutku."

 

Ravnozemljaši su danas prilično jaka skupina teoretičara urota iako je njihova teza u srednjem vijeku bila službena teorija zbog čijeg ste osporavanja završavali na lomači.

 

Usprkos svim mogućim dokazima – filmovima, fotografijama, kamenju, postoji cijela armija teoretičara urota koji tvrde kako ljudi nikada nisu bili na Mjesecu jer to tada nije bilo izvedivo – čime duboko vrijeđaju ljudski intelekt! Foto NASA.

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Što je to HAARP?
11.07.2022.
HAARP je jedan od omiljenih pojmova teoretičara urota. Može li se njime utjecati na vremenske prilike? Ili se radi o s...
Tragovi letenja
20.07.2022.
Prvi se puta pojavljuju na nebu u ljeto 1940. godine tijekom Bitke za Britaniju. Od tog doba tragovi letenja naša su sv...
Teorije urote, zašto su toliko primamljive?
27.07.2022.
Gotovo da nema teme koja nema i svoju urotničku verziju. Zašto su teorije urota toliko primamljive?

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
31.08.2021.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...
Listopad
01.10.2021.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti