Znanost bi trebala biti hladna, objektivna, činjenična, lišena svih emocija. Ona sama po sebi takva i je. Ali između znanosti, hladnih činjenica i brojeva i nas stoji naš mozak. A on niti je hladan, niti objektivan, niti lišen emocija. I taj mozak je problem. Pokazat ću vam kako se vrlo lako i jednostavno može manipulirati reakcijama na hladne znanstvene činjenice. Stvar je u interpretaciji.
Uzet ću stvarni slučaj, emisiju sumpornog dioksida iz dimnjaka termoelektrane Plomin u Istri i njegovu disperziju tijekom perioda nešto kraćeg od mjesec dana. Preciznije, period je od 12. travnja do 10. svibnja 2022. godine s time da je jedan dio meteoroloških podataka povijesni, a jedan prognostički. Sve u svemu, radi se o 697 modeliranih sati.
Podatke o dimenzijama dimnjaka i emisiji sam dobio u HEP-u. Za meteorološke podatke sam koristio meteorološki numerički mezo model WRF V4.2.2, Weather Research and Forecast Model, model zadnje generacije, Amerikanci bi rekli state-of-the-art numeričkog modeliranja. Njegov najpoznatiji korisnik je američka nacionalna agencija za oceane i atmosferu NOAA. Rezolucija domene je 4,6 kilometara, dimenzije nekih 550x550 km i obuhvaća područje Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Maksimalne koncentracije sumpornog dioksida sam dobio pomoću disperzivnog modela CALPUFF V6.42. CALPUFF, California Puff Model je razvila tvrtka Exponent i nalazi se na službenoj listi potvrđenih disperzivnih modela američke agencije za zaštitu okoliša EPA.
Za vizualizaciju podataka, a i manipulaciju, sam koristio georeferencirani grafički servis QGIS V3.22.6.
Jedan te isti sam rezultat prikazao na tri različita načina. Samo sam se malo poigrao bojama. Da se radi o jednom te istom slučaju jasno je vidljivo iz legende na svakoj slici.
Depresivna kataklizmička verzija
U ovoj sam interpretaciji potamnio paletu boja. Namjerno sam uzeo smeđe tonove jer su oni najdepresivniji, depresivniji i od antracitnih nijansi koje sam također isprobao. Iz ove bi slike čovjek lako zaključio kako će život u Istri ubrzo izumrijeti.
Kataklizmička verzija
Neutralna i nepretenciozna verzija
Ovdje sam uzeo manje depresivne i svjetlije nijanse smeđe boje s povećanom transparentnošću. Kada biste koristili ovu varijantu, vjerojatno se mnogi ne bi osvrnuli na nju.
Neutralna i nepretenciozna verzija
Optimistična verzija
Razmišljao sam koju boju uzeti za optimističnu verziju interpretacije i nekako se nametnula roza. Pa tko se ne bi preselio u okolicu plominskog dimnjaka?!?!?
Optimistična, „ružičasta“ verzija
I za kraj
Na kraju, molim vas, pažljivo pogledajte vrijednosti koncentracija sumpornog dioksida! Mjerna jedinica je gram po kubičnom metru! Koncentracije su toliko male da je pitanje bismo li ga uopće mogli registrirati nekim instrumentom?
Zašto bi netko uopće posezao za manipulativnom interpretacijom nečega što je činjenica? Jednostavno. Činjenice, brojeve, možete lako provjeriti pa ili potvrditi ili opovrgnuti. Brojevi su neumoljivi. Ali zato su interpretacije manipulativne! Promjena boje, prikaz samo jednog dijela vremenskog niza podataka na grafikonu… sve to će pomoći u postizanju nekog cilja.
Stoga kada čitate članak, gledate prezentaciju nekih podataka, vodite računa o tome tko ju radi, ima li možda skrivenih namjera, ciljeva, kako vam ih prezentira. Čitajte između redaka, pokušajte zaključiti što se nalazi izvan prezentiranog okvira. Da li su boje sugestivne? Na koji način? Jesu li možda vrijednosti predstavljenih varijabli uobičajene, ali vam ih se želi predstaviti u drugom svjetlu?